Udruga okuplja imenovane javne ovršitelje na području čitave Republike Hrvatske.

Štetnost uvođenja arbitraže i mirenja u svim sporovima

Štetnost uvođenja arbitraže i mirenja u svim sporovima

HRVATSKA UDRUGA JAVNIH OVRŠITELJA

Zagrebačka cesta 50

10000 Zagreb

OČITOVANJE

Poštovani,

prije svega želim istaknuti da je Vlada RH na prijedlog ministra pravosuđa Orsata Miljenića na svojoj 34. sjednici od 20.06.2012. g. donijela 3 za Državni proračun RH, hrvatsko pravosuđe i parnične stranke pogubne odluke, kojima se određuje način rješavanja sadašnjih i budućih građanskih sporova u kojima je jedna od stranaka sama RH ili trgovačko društvo u (pretežitom) vlasništvu RH ili pak pravna osoba s javnim ovlastima.

To su sljedeće tri odluke:

1)      Odluka o mjerama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu Republika Hrvatska (u nastavku: ODLUKA 1 – Prilog br. 1 ovog očitovanja),

2)      Odluka o preporukama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu trgovačko društvo u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno pravna osoba s javnim ovlastima (u nastavku: ODLUKA 2 – Prilog br. 2 ovog očitovanja),

3)      Odluka o osnivanju Povjerenstva za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu Republika Hrvatska (u nastavku: ODLUKA 3 – Prilog br. 3 ovog očitovanja).

I        Zašto su te tri Vladine Odluke pogubne za Državni proračun RH, hrvatsko pravosuđe i parnične stranke?

Razmotrimo prvo nakratko sadržaj ODLUKE 1.

ODLUKOM 1 utvrđuje se obveza svih tijela državne uprave da kod sklapanja pravnih poslova ugovore MIRENJE i ARBITRAŽU pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (u nastavku: SAS HGK) kao konačan način rješenja svih sporova koji bi proizašli iz tog pravnog posla – čl. II. ODLUKE 1, Prilog 1 ODLUKE 1 – Sporazum o mirenju i Prilog 2 ODLUKE 1 – Arbitražna klauzula.

Što to znači za stranke u građanskim sporovima u kojima je jedna od stranaka RH?

To znači da će se iz Državnog proračuna RH morati platiti 50% ukupnog iznosa troškova svih tih ugovorenih arbitraža i mirenja, a što je i izričito određeno u čl. 6. Priloga 3 ODLUKE 1 – Ugovor o arbitraži glede troškova arbitraže i u čl. 8. Odluke Upravnog odbora HGK o troškovima postupka mirenja od 30.11.2011. g. glede troškova mirenja (u nastavku: Tarifa CZM HGK – Prilog br. 4 ovog očitovanja), te za obe gore navedene kategorije troškova potvrđeno čl. XI. ODLUKE 1:

„Sredstva potrebna za provedbu mjera i primjenu pravila iz ove Odluke osigurat će se u državnom proračunu na poziciji tijela državne uprave iz čijeg djelokruga proizlazi spor.“

Koliko iznose ti budući troškovi arbitraža i mirenja?   Idemo redom.

II        Državno odvjetništvo RH je u svojoj Informaciji o sudskim postupcima u kojima je stranka Republika Hrvatska s prijedlogom mjera za smanjenje njihovog broja, izrađenoj 08.05.2012. g. na traženje ministarstva pravosuđa RH (u nastavku: INFORMACIJA – Prilog br. 5 ovog očitovanja), kao mjerodavnu polazišnu točku za svoju analizu uzelo podatke o sporovima u kojima je jedna od stranaka RH za 2011. g. pa ćemo tako učiniti i mi.

Uvidom u INFORMACIJU od 08.05.2012. g. i Izvješće Državnog odvjetništva RH za 2011. godinu, iz svibnja 2012. g.(u nastavku: IZVJEŠĆE za 2011.), koje je u elektronskom obliku dostupno samo za čitanje i kopiranje na sl. Internet stranici Državnog odvjetništva RH www.dorh.hr, utvrdili smo da je broj parničnih postupaka u kojima je jedna od stranaka RH u porastu, te da je tih sporova u 2011. pred domaćim sudovima pokrenuto ukupno 7.365, od kojih je u 2.792 spora RH bila tužitelj, a u preostala 4.573 tuženik.

Nadalje, od 2.792 domaća spora u kojima je RH u 2011. bila TUŽITELJ, u kojima ukupna vrijednost novčanih tražbina koje su predmet tih sporova (u nastavku: VPS) iznosi 719.884.000,00 kn:

1)   trgovačkih sporova pokrenuto je ukupno 228, te u tim sporovima ukupna VPS iznosi 334.685.400,00 kn,

2)  sporova pred općinskim sudovima pokrenuto je ukupno 2.564, te u tim sporovima ukupna VPS iznosi 385.198.600,00 kn.

Od 4.573 domaća spora u kojima je RH u 2011. bila TUŽENIK, u kojima ukupna VPS iznosi 2.321.865.000,00 kn:

1)    trgovačkih sporova pokrenuto je ukupno 193, te u tim sporovima ukupna VPS iznosi 1.802.579.000,00 kn,

2)   sporova pred općinskim sudovima pokrenuto je ukupno 4.380, te u tim sporovima ukupna VPS iznosi 519.286.000,00 kn.

Svi gore navedeni statistički podaci utvrđeni su uvidom u gornji grafikon na str. 72 IZVJEŠĆA za 2011. i u tablice br. 34a i 43 na str. 158 i 167 IZVJEŠĆA za 2011., čiji je sadržaj autor ovog očitovanja prethodno detaljno provjerio, dok je pak provjerom statističkih podataka navedenih u tekstu str. 67 do 74, 81 i 116 IZVJEŠĆA za 2011. utvrđen veći broj pogrešaka u pisanju brojeva, koje je autor ovog očitovanja uočio usporedbom s ispravnim podacima sadržanim u gore navedenom grafikonu i tablicama.

Tijekom 2011. g. Državno odvjetništvo je zastupalo RH u samo 4 postupka pred inozemnim sudovima, dok pak tijekom 2011. g. nije vođen nijedan arbitražni postupak s međunarodnim elementom u kojem je stranka RH, već se samo 7 stranih ulagača obratilo Državnom odvjetništvu RH sa zahtjevom za mirno rješenje spora prije pokretanja arbitraže.

Dakle, ukupan broj sporova s međunarodnim elementom u kojima je RH stranka je zanemarivo mali – za 2011. samo 11 pa ćemo u nastavku ovog očitovanja sve iznose arbitražnih troškova izračunati primjenom Tbr. 2. st. 2. čl. 8. Odluke Upravnog odbora HGK o troškovima u postupcima za arbitraže, od 30.11.2011. g., kojim je propisana tarifa nagrada arbitara SAS HGK za provođenje arbitraža BEZ međunarodnog obilježja (u nastavku: Tarifa SAS HGK – Prilog br. 6 ovog očitovanja).

VRSTA SUDA

RH tužitelj

RH tuženik

Prosječna VPS u kn

Prosječna VPS u EUR

Broj sporova

Ukupan

VPS

(000 kn)

Broj sporova

Ukupan

VPS

(000 kn)

RH

TUŽITELJ

(kn)

RH

TUŽENIK

(kn)

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR)

 

1

2

3

4

        5 = 2/1          6 = 4/3

7 = 5/PT*

  8 = 6/PT*

TRGOVAČKI    228 334.685,4    193 1.802.579 1.467.918,42 9.339.787,56 195.022,12 1.240.849,04
OPĆINSKI 2.564 385.198,6 4.380    519.286    150.233,46    118.558,45   19.959,45      15.751,23
Total 2.792 719.884 4.573 2.321.865         -        -       -       -

* = prodajni tečaj Hrvatske narodne banke za EUR na dan 09.08.2012. = 7,526933 kn / 1,00 EUR

Ukupni troškovi arbitraže (UTARB) uvijek se sastoje od tri komponente. To su:

1)      nagrada arbitra pojedinca / arbitražnog vijeća od 3 arbitra (NARB),

2)      administrativni troškovi (AT),

3)      upisna pristojba (UP).

 

PROTUVRIJEDNOST VPS-a

(EUR)

 

 

NAGRADA ZA

1 ARBITRA

N

    (EUR)**

 

N = (C) + (D)/100 x (VPS – (A))

 

od

(A)

do

(B)

osnovica

(C)

%

(D)

 

-

5.000

300

-

 

5.000

20.000

300

3

 

20.000

50.000

750

2

 

50.000

100.000

1.350

1.5

 

100.000

500.000

3.150

0.75

 

500.000

2.000.000

6.150

0.35

 

2.000.000

-

11.850

0.15

 

** Tbr. 2. st. 2. Tarife SAS HGK

Minimalna nagrada za arbitražno vijeće od 3 arbitra (NARB), koje odlučuje u sporovima u kojima je VPS veći od 100.000,00 EUR (čl. 14. st. 2. Pravilnika o arbitraži pri SAS HGK, od 30.11.2011. g., u nastavku: Pravilnik o arbitraži – Prilog br. 7 ovog očitovanja), iznosi 250% nagrade za 1 arbitra, tj. NARB = 2,5xN (Tbr. 4. st. 1. Tarife SAS HGK).

Administrativni troškovi za 1 arbitra iznose 20% nagrade za 1 arbitra, dakle 0,2xN, dok pak administrativni troškovi za arbitražno vijeće od 3 arbitra iznosi 10% nagrade za 3 arbitra, dakle 0,1 x 2,5 x N, tj. 0,25xN ( Tbr. 6. Tarife SAS HGK).

Upisna pristojba (UP) je jednaka za sve sporove i iznosi 200,00 EUR x 1,03, tj. 206,00 EUR (Tbr. 1. Tarife SAS HGK).

Dakle, ukupni prosječni troškovi 1 arb. (UPTARB) = NARB + AT + UP, te se izračunavaju uporabom sljedećih formula:

1)      UPTARB = 1,20xN + 206,00 EUR   – ako je VPS do 100.000,00 EUR,

2)      UPTARB = 2,75xN + 206,00 EUR   – ako je VPS veći od 100.000,00 EUR.

VRSTA SUDA

Prosječna VPS

(EUR)

N

nagrada za 1 arb.

(EUR)

UPTARB

ukupni prosječni

troškovi 1 arbitraže

 (EUR)

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR)

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR)

 

1

 2

3

4

         5          6
TRGOVAČKI 195.022,12 1.240.849,04

3.862,67

8.742,97

 10.828,34 24.249,17
OPĆINSKI   19.959,45      15.751,23

  748,78

   622,54

   1.104,54      953,05
Total       -       -          -          -         -        -

UKUPNI TROŠKOVI ARBITRAŽA (UTARB) = UPTARB x broj sporova

VRSTA SUDA

UPTARB

ukupni pros. tr. 1 arb.

 (EUR)

Broj sporova

UTARB

uk. troškovi arbitraža

(EUR)

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR)

RH

TUŽITELJ

RH

TUŽENIK

 

RH

TUŽITELJ

(EUR)

RH

TUŽENIK

(EUR)

           1          2

3

4

     5 = 1 x 3     6 = 2 x 4
TRGOVAČKI  10.828,34 24.249,17        228       193 2.468.861,52 4.680.089,81
OPĆINSKI    1.104,54      953,05     2.564    4.380 2.832.040,56 4.174.359,00
Total         -        -     2.792    4.573 5.300.902,08      8.854.448,81

Dakle, ukupni godišnji troškovi arbitraža pri Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK u sporovima u kojima je RH TUŽITELJ iznosit će cca 5.300.000,00 EUR, a u sporovima u kojima je RH TUŽENIK iznosit će cca 8.850.000,00 EUR, tj. zajedno cca 14.150.000,00 EUR, što preračunato u kn uz korištenje na današnji dan važećeg prodajnog tečaja HNB-a od 7,526933 kn/EUR iznosi cca 106.500.000,00 kn.

III     Ukupni troškovi mirenja (UTMIR) se također uvijek sastoje od tri komponente.

To su:

1)       nagrada izmiritelja (NMIR),

2)      administrativni troškovi (AT),

3)      upisna taksa (UT).

Nagrada svakog izmiritelja koji sudjeluje u postupku mirenja je 1.200,00 kn bruto za svaki započeti dan mirenja (čl. 4. Tarife CZM HGK).

Prema podacima sa sl. Internet stranice Centra za mirenje Hrvatske udruge poslodavaca (u nastavku: Podaci o mirenju – Prilog br. 8 ovog očitovanja), mirenje minimalno traje 2-3 dana, i to samo u jednostavnijim predmetima pa smo stoga kao minimalnu nagradu izmiritelja izračunali nagradu za 3 dana mirenja, u ukupnom iznosu 3.600,00 kn.

Nadalje, administrativni troškovi za 1 izmiritelja iznose 20% nagrade (čl. 5. Tarife CZM HGK).

Dakle, NMIR + AT iznosi minimalno 1,20 x 3.600,00 kn = 4.320,00 kn.  

Upisna taksa (UT) je jednaka za sve sporove i iznosi 120,00 EUR (čl. 3. Tarife CZM HGK), što preračunato u kn uz korištenje na današnji dan važećeg prodajnog tečaja HNB-a od 7,526933 kn/EUR iznosi cca 900,00 kn.

Slijedom navedenog, ukupni minimalni troškovi 1 mirenja (UMTMIR) = NMIR + AT + UP = 4.320,00 kn + 900,00 kn = 5.220,00 kn.

Ukupni minimalni godišnji troškovi svih mirenja u sporovima u kojima je RH stranka iznosit će cca 5.220,00 kn x 7.365 (ukupan broj sporova u kojima je RH stranka u 2011.), tj. cca 38.445.000,00 kn.

Dakle, ukupni minimalni GODIŠNJI TROŠKOVI MIRENJA I ARBITRAŽA temeljem Vladine ODLUKE 1 iznosit će 106.500.000,00 kn +38.445.000,00 kn, tj. cca 145 milijuna kn, od kojeg iznosa bi se iz Državnog proračuna RH trebalo platiti 50% – cca 72,5 milijuna kn.

IV     Tko će sve biti oštećen?

Prije svega, time će biti oštećen Državni proračun RH za iznos od minimalno 72,5 milijuna kn godišnje, što je ne samo štetno, već i posve NEPOTREBNO, budući da Državno odvjetništvo BEZ ikakvih financijskih ulaganja više nego uspješno zaključuje izvansudske nagodbe u sporovima u kojima je RH stranka.

Tako je npr. iz str. 106 IZVJEŠĆA za 2011. i str. 8 i 9 INFORMACIJE razvidno da je u skladu s čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, a temeljem zahtjeva za mirno rješenje spora potencijalnih tužitelja podnesenih Državnom odvjetništvu i zahtjeva koje je Državno odvjetništvo podnijelo u ime RH potencijalnim tuženicima, Državno odvjetništvo tijekom 2011. g. zaključilo 1499 izvansudskih nagodbi ukupne vrijednosti 140.813.800,00 kn, što je 12,39% više u odnosu na 2010. godinu, a da pritom, po riječima samog Glavnog državnog odvjetnika RH Mladena Bajića, „nije uložena niti kuna proračunskih sredstava, niti povećan broj zamjenika niti savjetnika, ni ulagano u stručnu edukaciju“.

Glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić nadalje na str. 9 INFORMACIJE predlaže ministru pravosuđa da se dodatna financijska sredstva potrebna za sklapanje još većeg broja izvansudskih nagodbi, čijim bi sklapanjem Državni proračun RH znatno uštedio na troškovima sudskih parnica koje bi RH inače pred sudovima izgubila, osiguraju iz sudskih pristojbi i parničnih troškova koje Državno odvjetništvo naplati tijekom zastupanja RH, dakle BEZ dodatnih rashoda za Državni proračun RH.

Nadalje, bit će oštećeno i općenito hrvatsko pravosuđe.

Naime, ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvođenjem obveze arbitražnog rješavanja u svim sporovima u kojima je stranka RH želi izbjeći redovne sudske postupke, te forsira arbitraže u kojima:

-    arbitri ne odgovaraju za eventualne nezakonitosti u svom postupanju,

-  strankama nije osigurano njihovo ustavno pravo na žalbu protiv arbitražne odluke (pravorijeka),

čime se sve KRŠI Ustavom RH propisana trodioba vlasti, jer ničime NIJE ZAJAMČENA UPITNA NEOVISNOST arbitražnih sudaca.

Zašto upitna?

Zato što su arbitražni suci, koje biraju same arbitražne stranke pa tako i RH kao jedna od njih, u velikoj većini profesori Pravnih fakulteta, suci redovnih sudova i ostali državni dužnosnici, dakle osobe koje svoju plaću primaju upravo iz Državnog proračuna Republike Hrvatske – jedne od stranaka u svim arbitražnim postupcima u kojima bi trebali nepristrano odlučivati, te je stoga upitno do koje mjere mogu tako izabrani suci biti neovisni pri odlučivanju u arbitražnim postupcima u kojima je RH jedna od stranaka.

V       Kome se sve pogoduje?

Ministar pravosuđa, prije svega, ovime pogoduje svojim vanjskim poslovnim suradnicima i podređenima u svom ministarstvu, među kojima se ističu:

1)    prof. dr. sc. MIHAJLO DIKA sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je bio predsjednik i ujedno jedini profesor pravnih znanosti u radnoj skupini ministarstva pravosuđa RH za izradu “novog”, a zapravo prepisanog starog Ovršnog zakona, te je ujedno aktualni predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK, sa ovlašću da u svim slučajevima u kojima se RH i druga stranka NE sporazumiju o identitetu arbitra SAM IMENUJE arbitra pojedinca, odnosno predsjednika arbitražnog vijeća, dakle upravo one arbitre čiji je glas presudan za sadržaj arbitražne odluke – pravorijeka (čl. 16. st. 2., čl. 17. st. 3. i čl. 19. st. 2. Pravilnika o arbitraži).

Profesor dr. sc. Mihajlo Dika je ujedno:

- arbitar Stalnog arb. sudišta pri HGK u postupcima s međunarodnim obilježjem,

- arbitar Stalnog arb. sudišta pri HGK u postupcima bez međunarodnog obilježja,

- izmiritelj Centra za mirenje pri HGK

(vidjeti Liste arbitara SAS HGK u postupcima s i bez međunarodnog obilježja i Listu izmiritelja CZM HGK, u nastavku: LISTE ARBITARA I IZMIRITELJA – Prilog br. 9 ovog očitovanja).

2)   dr. sc. VANJA BILIĆ - od prosinca 2011. pa sve do danas pomoćnik ministra pravosuđa RH, dakle državni dužnosnik RH u ministarstvu čiji je ministar Vladi RH predložio uvođenje obveze arbitražnog rješavanja sporova u kojima je jedna od stranaka RH, koji se nalazi na čelu Uprave ministarstva pravosuđa za građansko, trgovačko i upravno pravo, nadležne za pripremu svih propisa kojima se reguliraju parnični postupci pa tako i za pripremu same ODLUKE 1.

Dr. sc. Vanja Bilić je arbitar Stalnog arb. sudišta pri HGK u postupcima bez međunarodnog obilježja, dakle u postupcima koji čine više od 99% svih arbitražnih postupaka u kojima će RH biti stranka pred Stalnim arbitražnim sudištem pri HGK temeljem ODLUKE 1, te je ujedno i izmiritelj Centra za mirenje pri HGK (LISTE ARBITARA I IZMIRITELJA – Prilog br. 9 ovog očitovanja), što znači da je u ovom slučaju u očitom i izrazitom SUKOBU INTERESA.

I za kraj

Iz svega iznijetog u ovom očitovanju vidljivo je da ministar pravosuđa Orsat Miljenić pokušava oformiti paralelni sustav sudova uvođenjem obveze arbitražnog rješavanja svih sporova u kojima je RH stranka pred Stalnim arbitražnim sudištem HGK, a na koje Sudište će ministar vršiti utjecaj putem kontrole imenovanja arbitara čiji je glas presudan za sadržaj  arbitražnih odluka – arbitara pojedinaca i predsjednika arbitražnih vijeća.

Imenovani arbitri bit će redovito osobe bliske ministru pravosuđa, koje će od tih arbitraža jako dobro zarađivati, a sve na štetu Državnog proračuna RH i drugih stranaka u tim postupcima, koji će morati unaprijed platiti svaki po 50% ukupnih troškova svih arbitražnih postupaka u kojima su stranke, što će Državni proračun RH, zajedno sa troškovima mirenja, stajati cca 72.500.000,00 kn godišnje.

Zaključno treba istaknuti da će se iz Državnog proračuna RH temeljem ODLUKE 2 financirati i 50% ukupnih troškova svih arbitraža i mirenja u kojima će kao jedna od stranaka u sporu sudjelovati poduzeća u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, te pravne osobe s javnim ovlastima, budući da na ovim prostorima direktor javnog poduzeća ili čelnik pravne osobe s javnim ovlastima koji ne postupa u skladu s preporukom Vlade RH ubrzo biva smijenjen.

Za procjenu tog godišnjeg iznosa ukupnih troškova arbitraža i mirenja Hrvatskoj udruzi javnih ovršitelja nisu bili dostupni potrebni statistički podaci, no predmetni iznos može biti samo veći od gore navedenih 72.500.000,00 kn godišnje za sporove u kojima je jedna od stranaka Republika Hrvatska.

Hrvatska udruga javnih ovršitelja zaključno ovime javno i otvoreno upućuje zamolbu predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću da g. Orsata Miljenića odmah razriješi s dužnosti ministra pravosuđa Republike Hrvatske, kako bi se spriječilo da isti ministar Vladu RH i nadalje koristi kao instrument za donošenje podzakonskih akata poput ODLUKA 1, 2 i 3, te za upućivanje u saborsku proceduru prijedloga zakona poput “novog”, a zapravo prepisanog starog Ovršnog zakona iz 1996., kojima se pogoduje ministrovim vanjskim poslovnim suradnicima i podređenima, uz istodobno nanošenje na desetke milijuna kuna teške imovinske štete Državnom proračunu RH, te dužnicima i vjerovnicima u građanskim sporovima i ovršnim postupcima.

Za Hrvatsku udrugu javnih ovršitelja:

Vedran Vidmar, dopredsjednik

U Zagrebu, 10.08.2012. g.

http://www.mprh.hr/nacrta-prijedloga-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-ov

No related posts.