Udruga okuplja imenovane javne ovršitelje na području čitave Republike Hrvatske.

Izravna naplata skupa je i neučinkovita zamjena za javne ovršitelje

Izravna naplata skupa je i neučinkovita zamjena za javne ovršitelje

U posljednja dva tjedna u hrvatskim medijima objavljeno je niz članaka o prednostima izravne naplate i općenito ovrhe putem FINA-e, no istina je zapravo posve drukčija.

I Kao prvo, kod izravne naplate FINA naplaćuje dužniku 100% svoje naknade za svaku ovršnu ispravu koja se podnosi na naplatu, tako da npr. vjerovnik koji dođe na FINA-u sa 3 sudske presude ili 3 obračunska lista ne može podnijeti jedan zahtjev za izravnu naplatu temeljem sve tri presude/obračunska lista zajedno, već za svaku presudu/obračunski list mora podnijeti poseban zahtjev za izravnu naplatu, na koje FINA dužniku obračunava po jednu naknadu za svaki zahtjev, tj. u ovom slučaju ukupno 3 naknade.

Uvođenje javnih ovršitelja koristilo bi dužnicima kod svih ovrha na računima i štednim ulozima putem FINA-e, budući da bi javni ovršitelj izdao 1 ovršni nalog na temelju svih ovršnih isprava koji bi mu vjerovnik podnio na ovrhu, a na koji ovršni nalog bi FINA naplatila dužniku samo 1 naknadu, jer bi se ovrha na računima i štednim ulozima provodila temeljem samog ovršnog naloga, a ne ovršnih isprava.

II Javni bi ovršitelj, u skladu s čl. 18. st. 1. i 2. Ovršnog zakona iz 2010. (NN 139/2010. – link: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_139_3528.html), prije izdavanja ovršnog naloga od nadležnih institucija pribavio podatke o svim vrstama imovine i zaštićenim prihodima, naknadama i dijelovima plaće/mirovine i drugih redovitih primanja dužnika, te potom već u ovršnom nalogu naložio FINA-i da odmah u cijelosti izuzme od ovrhe sva dužnikova zaštićena sredstva, navedena u čl. 91. i 92. Ovršnog zakona iz 2010.

Građani ne bi morali naknadno obavještavati FINA-u o zaštićenim sredstvima, već bi, po primitku ovršnog naloga, FINA odmah uplatitelje zaštićenih sredstava obavještavala o potrebi uskrate uplate zaštićenih sredstava na dužnikov račun, dok bi dužnikovoj banci FINA odmah naložila otvaranje zaštićenog računa za dužnika, pa bi sredstva dužnika koja su zakonom izuzeta od ovrhe bila zaštićena već od samog početka ovrhe putem FINA-e.

III Osim ušteda na troškovima ovrha na pokretninama i nekretninama od 50% do 90%, velike uštede bi se ostvarile i u slučajevima kada FINA ovrha na računima i štednim ulozima dužnika ne uspije zbog nedostatka sredstava, budući da bi, u skladu s čl. 47. st. 1. Ovršnog zakona iz 2010., javni ovršitelj u ovršnom nalogu istovremeno odredio ovrhu na svim vrstama imovine dužnika – računima, štednim ulozima, nekretninama i pokretninama pa bi se stoga, ako prethodno mirno posredovanje između dužnika i vjerovnika ne bi uspjelo, u slučaju kada bi i ovrha putem FINA-e bila neuspješna moglo odmah započeti s ovrhom na nekretninama i pokretninama dužnika temeljem istog ovršnog naloga, bez dodatnih troškova odvjetničkog sastava prijedloga za promjenu vrste imovine koja je predmet ovrhe (100% Odvjetničke tarife).

Za Hrvatsku udrugu javnih ovršitelja:

Vedran Vidmar

predsjednik

No related posts.